Iako su s nestrpljenjem očekivali reformu obrazovanja, županijski su obrtnici ostali nemalo iznenađeni najavljenim promjenama za strukovne programe.
Predviđeno izbacivanje predmeta opće kulture – geografije, povijesti i biologije – smatraju „neprimjerenim osiromašivanjem programa opće kulture, jer se zalažemo za neke druge vrijednosti“.
Bez izbora
Osim što smatraju da je opća kultura društveno neophodna, obrtnici razmišljaju i što bi program bez navedenih predmeta konkretno značio za život djeteta. Konkretno, dijete
koje se s 15 godina odluči za upis u strukovnu školu gubi mogućnost daljnjeg školovanja,
jer bez općih predmeta nema mogućnosti upisati više stupnjeve obrazovanja.
Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak podsjeća:
– Zalažemo se za prohodnost sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja, što znači da djecu treba poticati za upise u takva zanimanja, dati im primjerene temelje za znanja i stjecanja kompetencija te omogućiti nastavak obrazovanja na višim razinama. To je minimum uvjeta za opstanak obrtništva i njegov razvoj – kaže predsjednik Milak.
On se od početka svog mandata ustrajno bori protiv podcjenjivanja obrtničkih zanimanja i stigme koja ih prati, pa smatra da bi ovo bio veliki korak unatrag. Strukovne su škole trogodišnje pa na tržište rada izlaze maloljetna djeca, a ubuduće bi trebala biti i lišena mogućnosti višeg obrazovanja.
– Obrtnik danas ne može biti samo radnik u struci, čak i stručnjak u svom poslu, bez da je cjelovita, društveno prihvatljiva i uvažavana osoba, što svakako uključuje bar osnovnu razinu kulturnog ophođenja, poznavanja opće kulture (osobito kulture i povijesti vlastitog naroda), otvorenosti prema prihvaćanju novih ideja, inovacija i novih tehnologija, što nije
realno očekivati bez adekvatnog sustava obrazovanja, a što znači da, uz obitelj, škola ima
veliku ulogu, a često i veću od same obitelji, u izgradnji mlade osobe. Obrazloženje da je opća kultura stvar interesa pojedinca nema smisla jer se zaboravlja se da su u pitanju djeca. Škola im treba dati minimum, a nadogradnju će napraviti kao odrasle osobe po vlastitom izboru – brani stavove obrtničke zajednice predsjednik županijske Komore.
Zagovornici i predlagatelji obrazovnog sustava koji lišava učenike obrtničkih zanimanja znanja iz opće kulture stečenog u školskom sustavu argumente za svoje prijedloge traže u primjerima školskih sustava zapadnih zemalja. Mario Milak to opovrgava.
– Pozivanje na sustav obrazovanja u nekim susjednim zemljama nije usporedivo, jer je tamo i osnovnoškolsko obrazovanje drugačije, traje dulje – kaže.
Što je državni interes?
Predloženi sustav obrazovanja, donesen bez konzultacija sa strukom, dovest će, smatra
Mario Milak, do teških i za budućnost nesavladivih posljedica.
-Takav način obrazovanja u strukovnim zanimanjima može dovesti jedino i samo do produciranja jeftine radne snage za tržište EU-a. Samo Njemačkoj treba 1,2 milijuna radnika, a uvjet za zapošljavanje je kompetencija i poznavanje njemačkog jezika. Pritom se pod „poznavanjem jezika“ smatra osmoškolska razina ili se, što je još i češće, progleda kroz prste. Činjenica je da radnika na tržištu nema, bogate zemlje ih ionako pokušavaju
privući osiguravanjem puno boljih financijskih uvjeta nego što si to mogu priuštiti hrvatski majstori u svojim radionicama. I oni vape za radnicima, ali nemaju šansu konkurirati bogatoj Europi. To osobito neće moći nakon što će ih država svojom obrazovnom reformom pogurati prema granici – oštar je Mario Milak i pita se:
– Je li to ili nešto drugo državni interes, pitanje je na koje sustav treba odgovoriti. Donedavno smo naglašavali kako težimo biti društvo znanja, a naša Županija je primjer ulaganja napora da to postanemo. No hoćemo li tu nakanu prigrliti ili odbaciti jednostavnim potezom, ostaje da vidimo.
Četiri godine u obrtničkoj komori varaždinske županije
Educirati obrtnike i obrtništvu vratiti ugled
Vrijeme je rekapitulacije četverogodišnjeg rada OKVŽ. Zadatak Komore je riješiti dnevne aktualne i sustavne probleme obrtnika iz pet udruženja – Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin te Udruženja ugostitelja i turističkih radnika i zastupanje njihovih interesa.
– Važno je naglasiti da, za razliku od udruženja, Obrtnička komora sudjeluje u sustavu obrazovanja, od stručne osposobljenosti i majstorskih ispita do licenciranja radionica za naukovanje – ističe Mario Milak.
Protekle su četiri godine u obrtništvu obilježene velikom dinamikom. Od problema stagniranja na tržištu i pada broja obrta do svih promjena koje je donijelo otvaranje velikog tržišta EU-a, a to je prije svega pozitivan ponovni rast broja obrta. Otvaranje europskog tržišta je istovremeno donijelo i novi, veliki problem – manjak radne snage, posebno kvalificirane, koji je prerastao u alarmantni.
Varaždinska komora je uspjela ishoditi povoljne cijene energenata i goriva za obrtnike, plin i struju, organizirani su besplatni seminari za edukacije, između ostalih i o primjeni zaštite osobnih podataka.
Komora je svoje obrtnike nastojala povezati s ostalim hrvatskim komorama i udruženjima.
Ipak, zbog kurukularne se reforme najveća pažnja usmjerila na obrazovanje.
– Pritom imamo odličnu suradnju s Varaždinskom županijom. Zajedno planiramo upise u srednjoškolske programe za deficitarna zanimanja usklađena s potrebama
tržišta rada, sve važnije projekte poput kampanje za upis u škole, promociju obrtništva
putem sajmova. Dobru suradnju imamo i sa srednjim školama, HGK-om, gradovima poput Lepoglave, Novog Marofa, Ivanca i Varaždina, kao i mnogim općinama. Projektom koji smo realizirali s Varaždinskom županijom, opremanjem učionice tehničke kulture u Osnovnoj školi Maruševec, namjeravamo djeci već u ranoj dobi dati mogućnost da upoznaju konkretan rad i stvaranje uporabnih vrijednosti, što će u konačnici odrediti sposobnosti i afinitete te djece za buduća zanimanja.
Opća kultura
Kroz protekle četiri godine interes za obrazovanjem obrtnika raste:
• stručno osposobljavanje (ispit se polaže za jednostavnije obrte s liste vezanih obrta), ispite položila 52 kandidata
• majstorski ispiti – 126 novih majstora, najviše frizera, kozmetičara i automehaničara
• licence za naukovanje – 129 licenciranih osoba za provođenje naukovanja u
licenciranim radionicama.Obrazovanje
“Kad govorimo o zastupljenosti praktične nastave u dualnom sustavu obrazovanja, jasno je da smatramo prioritetnim provođenje kvalitetnog praktičnog obučavanja u strukovnim zanimanjima. Međutim, neprimjereno je izbacivanje predmeta opće kulture i time priječenje mogućnosti daljnjeg nastavka školovanja mladih ljudi. To, dakle, znači da kurikulum mora sadržavati predmete s gradivom koji mogu biti sažeti u manjem broju ili sati ili predmeta, ali neće narušiti minimum poznavanja opće kulture potrebne svakom mladom čovjeku.”
Centri
“U programu rada Obrtničke komore Varaždinske županije bilo je naznačeno iniciranje
osnivanja centra kompetentnosti. Veseli što je Varaždinska Županija dobila dva centra na razini države i treći sama osnovala. Nadam se da će i naša ideja o osnivanju centra
kompetencije za obrtništvo, s obzirom na kapacitete koje imamo u srednjim školama i
obrtništvu Varaždinske županije, uskoro biti predmetom oživotvorenja.”