Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Ranogajec ponovio traženja obeštećenja za obrte kojima je rad onemogućen, osim ugostitelja ugrožene sve djelatnosti povezane s tim sektorom, kao i tradicijski obrti i oni koji su u sustavu paušalnog oporezivanja

Danas se u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike razgovaralo o mogućim modelima financijske kompenzacije, a predstavnike poduzetnika primili su ministri Aladrović, Ćorić, Marić te ministrica Brnjac.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec istaknuo je kako mjere za očuvanje radnih mjesta nisu dovoljne obrtnicima koji trpe drugi val zabrane rada, a koji uz plaće radnika imaju mnoge druge troškove poput najma, režija, komunalnih davanja i drugo. Dostupnost potpora svima u zabrani rada, brzi i jednostavni krediti za likvidnost te moratorij ovrha i kredita prevenirali bi val otpuštanja i zatvaranje poslovnih subjekata, dok je adekvatno obeštećenje troškova poslovanja  nužno za izbjegavanje trajnih opterećenja za sposobnost oporavka.

Predsjednik Ranogajec naglasio je kako su  zatvaranjem ugostiteljskih objekata također ugrožene i djelatnosti vezane uz taj tržišni sektor, a kako će zbog zabrane gospodarskih sajmova, a samim time i advenata, problema imati i tradicijski obrti, koji u predbožićno vrijeme ostvaruju većinu svojih prihoda. Predsjednik Ranogajec upozorio je kako pri razmatranju olakšavanja poslovanja u dijelu porezne politike i PDV-a, treba razmišljati i o obrtnicima „paušalistima“ koji nisu u sustavu PDV-a  te da i njima treba omogućiti potpore jer je i njihovo poslovanje ugroženo.

Prijedlozi su na stolu, a traži se najbolje rješenje. Pri tome je potrebno uskladiti traženja obrtnika iz ugroženih sektora s mogućnostima proračuna.

Stožer civilne zaštite RH donio je 23. studenog 2020. godine Odluku o dopuni Odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Varaždinske županije.

U točki II. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

“Protuepidemijska mjera iz stavka 1. podstavka 3. ove točke ne odnosi se na ugostiteljske objekte koji pružaju uslugu smještaja, a koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja.

Protuepidemijske mjere iz stavka 1. podstavka 6. i 7. iznimno se ne primjenjuju na sportašice i sportaše I. i II. kategorije u pojedinačnim sportovima i seniorske sportske ekipe koje nastupaju u najvišem stupnju natjecanja.”

Preuzimanje dokumenta:

Odluka – Varaždinska županija – 4. izmjena

Stožer civilne zaštite RH donio je 20. studenog 2020. godine Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Varaždinske županije.

Nužne epidemiološke mjere iz točke I. ove Odluke su:

– zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na otvorenom na kojem je prisutno više od 20 osoba na jednom mjestu

– zabrana svih javnih događanja i okupljanja u zatvorenim prostorima

– privremena obustava rada svih ugostiteljskih objekata, uz izuzetak usluge pripreme i dostave hrane

– privremena obustava profesionalnih umjetničkih izvedbi i programa, izložbi, sajmova, i sličnih manifestacija te kino projekcija

– privremena obustava sportskih natjecanja i organiziranih treninga u sportovima u kojima dolazi do fizičkog kontakta

– privremena obustava korištenja sportskih centara, terena i rekreacijskih centara za sportove i sportske akivnosti u kojima dolazi do fizičkog kontakta

….

Odluka stupa na snagu 21.11.2020., a nužne epidemiološke mjere iz točke I. ove Odluke određuju se u trajanju do 4. prosinca 2020. godine.

Dokument za preuzimanje:

Odluka – Varaždinska županija- 3. izmjena

Iako je Hrvatska obrtnička komora u vrijeme e-Savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uložila primjedbe kojima traži ukidanje ove obveze ili barem produljenje roka za prilagodbu poreznih obveznika, od 1. siječnja 2021. godine obveznici fiskalizacije izdavanja računa trebaju na svojim računima obvezno navesti QR kod.

U skladu s čl. 2. Zakona o fiskalizaciji i čl. 18.a st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadržava zapis određenog seta podataka. Taj kod stvara obveznik fiskalizacije izdavanja računa i ispisuje ga na računu kao obvezni sadržaj računa.

Od 1. siječnja 2021. godine QR kod bit će obvezan dio sadržaja računa u skladu s čl. 9. Zakona o fiskalizaciji, ali samo onih računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine.

Osnovni je razlog uvođenja QR koda da građani mogu provjeriti račune na temelju čl. 27. Zakona o fiskalizaciji. U čl. 27. Zakona o fiskalizaciji navedeno je da kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.
Provjera računa obavlja se slanjem SMS poruke ili upitom na web-servis, dostupan na mrežnoj stranici Porezne uprave.

QR kod kao obvezni sadržaj računa, u skladu s čl. 18.b st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, treba minimalno sadržavati zapis sljedećih podataka:
1. URL adresa do web-stranice Porezne uprave za provjeru računa
2. JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
3. datum i vrijeme izdavanja računa
4. ukupnu svotu računa.

Pojedini dijelovi QR koda odvajaju se dodatnim separatorima. Pravilnik o fiskalizaciji uređuje kako se „stvara“ QR kod. Tako je u čl. 18.c Pravilnika o fiskalizaciji navedeno da se pri određivanju QR koda primjenjuje QR model 1 ili model 2 najmanje moguće inačice, a QR kod mora biti minimalne veličine 2 puta 2 cm, pri čemu prazan prostor sa svih strana QR koda mora biti minimalno 2 mm te usklađen sa standardom ISO/IEC 15415. Propisano je također da QR kod mora imati minimalno „L“ (ECC level) razinu korekcije pogreške. QR kod koji će se nalaziti na računu ne smije biti ispisan na slici ili logu niti sadržavati sliku ili logo.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donio je Odluku o proširenju primjene drugih i trećih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015.), čime se primjena izmijenjenog Kolektivnog ugovora proširuje na sve poslodavce u sektoru graditeljstva, s primjenom od 1. studenoga 2020. godine.

Važno je napomenuti da je Kolektivni ugovor za graditeljstvo mijenjan u dva navrata i to iz razloga što su drugim izmjenama u novim tarifnim stavovima za obračun plaća bili propisani koeficijent i iznos osnovne plaće za obrtnika i to u iznosu od 11.130,00 kuna mjesečno.
Hrvatska obrtnička komora izričito se usprotivila donošenju odluke o proširenju primjene na takav način propisane plaće za obrtnike, a za koju je bilo predviđeno da će se primjenjivati od 1. rujna 2020. godine. Razlog protivljenja bio je stav o nezakonitosti propisivanja „plaće“ obrtnika.

Naime, u tablici „Tarifni stavovi“, u X. najsloženiju grupu poslova koja se odnosi na voditelje projekata i odgovorne rukovoditelje poslovanja – sektora, dodane su plaće za kategoriju: „član Uprave – direktor, obrtnik (vlasnika)“, što nikada nije i ne treba biti predmet kolektivnog pregovaranja.
Činjenica je kako najveći dio obrtnika u svojem poslovanju zakonski uopće ne mogu i nisu u obvezi sebi isplaćivati plaću niti im se ona priznaje u izdatke poslovanja. Obrtnici imaju obvezu plaćati obvezne doprinose i to na osnovice kako su propisane Naredbom o iznosima osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za pojedinu kalendarsku godinu, ovisno o tome da li porez plaćaju u paušalnom iznosu ili na temelju poslovnih knjiga. Kolektivnim ugovorom propisana „plaća“ značila bi nametanje dodatnih davanja obrtnicima.

Osim toga, ocijenili smo kako je utvrđivanje kategorije „plaće“ kao obveza svakog obrtnika izvan okvira kolektivnog ugovaranja je bi na taj način osnovicu osiguranja svakog obrtnika utvrđivali radnici organizirani u sindikat koji je potpisnik Kolektivnog ugovora, što je neprihvatljivo.
Slijedom prigovora Hrvatske obrtničke komore, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održalo je sastanke sa sindikatima i poslodavcima, kao dionicima socijalnog pregovaranja, što je rezultiralo uvažavanjem prigovora i novim, trećim izmjenama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, kojima je sporna odredba brisana.

Stoga se proširena izmjena Kolektivnog ugovora u sektoru graditeljstva primjenjuje od 1. studenoga 2020. godine i to samo na radnike, kao i do sada.

Prihvaćanjem prijedloga HOK-a procijenjena financijska ušteda na obrtnike koji se bave građevinom jest  oko 20 milijuna kuna mjesečno.